Ultimi testi pubblicati

Brazil je do nedavno bio jedna od sjajnih zvezda zemalja BRIC-a. Ali nakon decenije ekonomskog rasta, društveni cement je počeo da popušta. Mnogi ljudi više ne vide bolju budućnost u ekonomskom bumu proteklih godina, zasnovanom na kreditu. Godinu dana pre Svetskog prvenstva i tri godine pre Olimpijskih igara desio se veliki prasak. Do masovnog pokreta, najvećeg koji se desio decenijama, je došlo nakon što su cene javnog prevoza povišene u junu 2013. Inspirisani tim ustankom, društvene borbe se sada šire poput šumskog plamena: radnici ulaze u divlje štrajkove, mlade žene se mobilišu protiv papine posete, ljudi se bore protiv urbanizacionih projekata. A u mnogim favelama raste otpor prema militarizaciji policije i iseljavanju stanovnika. „Mi nismo plesači sambe“, kažu u jednom intervjuu đubretari, popularni ‘garis’, „Mi smo pobunjenici“. Oni i drugi pobunjenici pričaju svoju priču u ovom dokumentarcu: ‘Mi ne volimo sambu’.
Zahvaljujemo se kolektivu c.i.s./berlin na ustupanju filma radi projekcije.
(c.i.s./berlin, 2014)
Četvrtak, 20. novembar, u 19 časova
Infoshop "Furija" - Višnjička 76, Beograd
...

DOWNLOAD PDF: “Since the Bristol Riots” – Communiques from the FAI, ELF and other attacks (2011-2014)
"Since the Bristol Riots" je zbirka izjava Neformalne Anarhističke Federacije (FAI), Fronta za Oslobođenje Zemlje (ELF) i drugih anonimnih napada na području Bristola, od nereda na području Bristola u aprilu 2011. pa sve do oktobra 2014.
Izjave uključuju napade na mete kao štu su policija, banke, zatvori, vojska, zaštitarske službe, sudovi, država, crkve, fašisti, mediji, komunikacijske infrastrukture, korporacije itd.
Sveukupno 92 stranice, uključujući i odabrane članke u vezi navedenog perioda i konteksta, od izvješća o neredima na području Stokes Crofta i nedavne policijske represije protiv šireg anarhističkog pokreta, do istraga o napadima.
Za antagonističku borbu,
Person(s) unknownpersonuknown.noblog.org
...

Dobili smo informacije da je u ranim jutarnjim satima u srijedu drug Hans Niemeyer Salinas pretučen, na izdržavanju zatvorske kazne od 5 godina i 10 mjeseci za postavljanje eksplozivne naprave u jednu banku, 30.11.2011. Hans se dobro ponaša zato što želi da mu se odobre neke mjere pogodnosti, ali unatoč tome uvijek je nastavio pružati otpor sistemu i nije nikada pristao na pokornost tokom pretresa, uvijek je intervenirao kada su drugi zatvorenici bili podvrgnuti batinanju, podsječajući stražare da će u njemu, kao i u brojnim zatvorenim drugovima, uvije pronaći prepreku kada ih budu pokušali tući.
Ne znamo točno kakve su rane nanijete Hansu, osim onog što kaže u svojem pismu (masnice na licu, rana na uhu i šepa na jednu nogu), i ne izgledaju baš lagane, budući da drug već ima problema s ušima pošto se nalazi samo nekoliko metara od eksplozije bombe zbog koje se nalazi u zatvoru. Od tada Hans stalno patiti od gnojnih upala uha, gotovo svaka dva tjedna. Mada se nalazi na "listi čekanja" još nije operiran, a ni ne zna kada bi se to moglo ostvariti.
Informirati ćemo o svakoj vijesti.
Slijedi nekoliko riječi druga:
"(...) Želio bih javiti da sam danas, srijedu 12. novembra, u 06:30, nakon nasilnog upada u ćeliju, pošto se nisam htio pokoriti (spustiti pogled, ispružiti ruke ispred sebe i okretati se), svezan lisicama, udaran po glavi, ranjen na jedno uho i jednim ključem po nozi zbog čega sada šepam, a zadobio sam i druge rane.
Specijalna jedinica koja je operirala je Grupo Especial Antimotines (GEAM). Odgovorni su direktor zatvora, Juan Latelier Araneda, i ministar pravosuđa, José Antonio Gómez”.

Hans Niemeyer Salinas
3. kat - Odjel H Norte
Càrcel de Alta Seguridad, Santiago del Cile - Čile
...

29. oktobra 2014., nakon eksplozivnog napada na urede LABOCAR-a u Temcu, policija je odmah odgovorila pretresima kako bi dokazala svoju efikasnost.
Tog popodneva policija je upala u jedan stan u centru Temuca i uhapsila druga Francisca Moralesa, pod optužbom za posjedovanje materijala za izradu kućne bombe. Verzije se groteskno razlikuju, kaže se da su pronašli "žice i baterije" u njegovom domu, te promjenljivu količinu industrijskog baruta od 60, 80, 100 ili možda 110 grama.
Policija i štampa su izmijeninjavale navodnu količinu baruta ovisno o okolnostima. Na koncu je odbačena svaka veza s eksplozijom u LABOCAR-u, no Francisco i dalje ostaje optužen za posjedovanje oružja te za posjedovanje baruta, mada ne postoje veze ni optužbe za eksplozivni napad.
Policija je naglasila da je pretresla njegov stan zato što se nalazi među osobama protiv kojih se posljednjih godina vodi istraga za napade na jugu Čilea. Nakon što je odveden u hram pravde sutkinja je naložila 3 mjeseca istrage i istražni zatvor za Francisca. Sutkinja je navela kako Francisa predstavlja opasnost za društvo, u vezi "Mapuche konflikta", mada ni tužiteljstvo ni obrana nisu ni u jednom trenutku naglasili da je čileanska država u sukobu s narodom Mapuche.
Solidarnost s Franciscom Moralesom!
...

Dobiveno od actforfree.nostate.net
http://yu.radioazione.org/wp-content/uploads/2014/11/NIKOS-ROMANOS-10.11.jpg

Solidarnost s ustaničkim anarhistom Nikosom Romanosom, u štrajku glađu od danas 10.11.2014.
Revolucionarna solidarnost je tajna koja ruši sve zidove, izražavajući ljubav i bijes istovremeno s vlastitim ustankom u borbi protiv Kapitala i Države. Daniela Carmignani

Act for freedom now dobio je i preveo ovo pismo od našeg anarhističkog druga Nikosa Romanosa zatočenog u zatvoru Korydallos, u Ateni
IZJAVA O ŠTRAJKU GLAĐU

Asfiksija zbog daška slobode
Ovog proljeća položio sam upisne ispite u zatvoru i primljen sa na fakultet u Ateni. Na temelju njihovih zakona, stoga, od septembra 2014. podoban sam za obrazovni dopust iz zatvora kako bi mogao pohađati predavanja.
Kao očekivano, moji su zahtjevi završili na hrpi nepoželjnih stvari, što me dovelo da zahtijevam te zatvorske dopuste koristeći moje tijelo kao barikadu. I zato smatram nužnim da objasnim moj politički stav kako bi stvorio kontekst za izbor koji sprovodim. Zakoni, osim što su sredstva nadzora i opresije, istovremeno održavaju i ravnotežu, ili ono što ukratko nazivamo društveni ugovor, odražavaju politička i društvena udruženja, a djelomično oblikuju i određene ideje za vođenje društvenog rata.
Zato želim da izbor koji činim bude što moguće jasniji: ne branim njihovu legitimnost, naprotiv, ja upućujem političku ucjenu kako bih stekao dašak slobode iz gušećih uvjeta zatvora.
...

Od 20. oktobra 2014. u toku je drugo suđenje protiv Victora Montoye, optuženog za napad na kasarnu u Vizcachasu. Nakon što je na prvom suđenju odriješen krivnji, Vrhovni Sud je poništio presudu u ozračju antiterorističke histerije nakon napada u Subcentru, i pokrenuo novo suđenje.
Proteklo je već par tjedana otkad je započelo inkvizitorsko suđenje, i tužiteljstvo Juga "dodalo" je jedan novi dokaz utemeljen na izjavi svjedoka koji nisu bili prihvaćeni na prvom suđenju. Ti "ključni svjedoci", koje je indoktriniralo tužiteljstvo Juga tokom istrage i odriješenja na prvom suđenju, izjavili su da su se nalazili blizu mjesta eksplozije, 9. februara 2013.
Ovog tjedna bi trebao krenuti dio procesa s Victorovim advokatima, čija će obrana dokazati očitu manipulaciju mjesta zločina nakon eksplozivnog napada te opovrgnuti želje inkvizitora iz tužiteljstva Juga.
...

Otpor rutinskoj policijskoj raciji u Stounvol Inu – baru u njujorškom Grinvič Vilidžu u kojem su se okupljale kvir osobe – pretvorio se u tri noći pobune, koje su označile početak pokreta za gej oslobođenje. ‘Before Stonewall …’ istražuje istorijsku pozadinu ove borbe: preko društvenog eksperimentisanja Urlajućih dvadesetih i prikazivanja stvarne veličine tog skrivenog društva tokom Drugog svetskog rata, do bitnika i hipika. Koristeći se intervjuima i arhivskim materijalom, ovaj film prati društveni, politički i kulturni razvoj kvir zajednice.
(1984, Greta Schiller i Robert Rosenberg; 87min)
Četvrtak, 13. novembar, u 19 časova
Infoshop "Furija"- Višnjička 76, Beograd
Infohsop "Furija"

6. novembra na okružnom sudu donesena je presuda protiv drugova Amelie, Fallon i Carlosa, okrivljenih za napade na javni mir i za grupno nanošenje teške štete.
Osuđeni su na 2 godine, 7 mjeseci i 15 dana i plaćanje oštete u iznosu od 108 tisuća pesosa.
Idućih će dana biti uložena žalba. Ova je presuda paralelna s osudom na 7 godina i 6 mjeseci koju je izrekao federalni su 31. oktobra, i na koju je već uložena žalba.
Sloboda za sve!
Srušimo zidove zatvora!
Anarhistički Crni Križ Meksika via RadioAzione

JEDINI TERORIST JE DRŽAVA!
Država i kapital su dva lice jedne te iste medalje. Država je organ koji organizira uvjete izrabljivanja i kojem smo svi potčinjeni. Budući da je ona jamac tih uvjeta, monopolizira i institucionalizira nasilje u svoju korist u obliku zakona, sudova, zatvora, policije, između ostalog da bi suzdržala i ugušila sukobe. Trenutna klima medijskog terora koju država koristi u svoju korist, kapitala, i stanje militarizacije te policijskog ugnjetavanja u Auracaniji dokazuju ovo: s jedne strane, svako nasilje koje nije njeno mediji trebaju nazvati "terorizmom", s druge pak strane potpuni nadzor i primjena nasilja koje može samo ona vršiti, pokazujući svoje pravo lice; da bi sa zajamčio poredak izrabljivanja, vlasništva i otuđenja.

U kontekstu 522 godine od dolaska europskog kapitalističkog lumpenproletarijata u Ameriku, a uz njih i početka pljačke i otimanja na štetu latino-američkih naroda, MI NASTAVLJAMO PRUŽATI OTPOR NA ULICAMA!

KK USIUSK – proizvodni pogon Babušnica – je posvećen prevođenju, objavljivanju i promociji knjiga i eseja iz sveta anarhizma i nihilizma, što potonje ne čini nužno i uvek našim ideološkim odrednicama. Takve ne držimo, a i zašto bismo? Da bi nam neko delo privuklo pažnju, dovoljno je da bude zanimljivo u istorijskom ili poetično u književnom smislu. Ili i jedno i drugo. Smatramo da narod, bolje reći mladež, radije treba podučavati nego podbunjivati, mada ni potonje nije uvek sporno. Opet, u kraljevstvu dežurnih prskoteka i samoživih parazita, arogantnih ignoranata i patetičnih šiparica to i nije neki izazov. Sve što bismo izvoleli poručiti takvoj šašavoj družini sažeto je u rečima slavnog generala Kambrona, kada su ga onomad u bici kod Vaterloa pozvali da se preda, a on odgovorio krajnje junačkim- Merde!. Mi vas krstimo, vi nam puštate vetrove - aferim! Mi ćemo vam čitati, vi nas proklinjite. Trenutno operišemo u sastavu Mile od Umu i DaGio, još uvek čvrsto ubeđeni da je jutro gluplje od večeri. Volimo da kažemo da ne priznajemo nijednu cenzuru, osim možda cenzure crnog vina. U pravim količinama. Razmisli, možda si baš ti naš novi saradnik, prevodilac, korektor, distributer, srodna duša. Javi nam se, očigledno je da nam je svima očajnički potrebna zdravija komunikacija i nesebičnija razmena informacija i iskustava. Dobre knjige ne moraju biti samo izgovor za to, pre bi se reklo da su one jedina solidna polazišna osnova.

A osim knjiga objavljeni su i srpsko-hrvatski titlovi slijedećih filmova koje možete pronaći na lageru KKUSIUSK-a

...

Aktivistkinja iz kolektiva Eviction Free SF i Heart of the City iz San Franciska govoriće o borbama protiv džentrifikacije u uvom gradu, direktnoj akciji protiv raseljavanja i iseljavanja ljudi. U San Francisku se trenutno sprovode brojna izbacivanja ljudi iz njihovih domova i grad sve brže postaje suviše skup za stanovanje. Diskusija će se posebno osvrnuti na aktuelne organizacione napore, taktike, kreativne akcije, mapiranje i vizualizacije aktivističkih podataka vezanih za borbe protive iseljavanja, raseljavanja i džentrifikacije.
Sreda, 5. novembar u 19 časova
Infoshop "Furija" - Višnjička 76, Beograd
Izvor: Infofhop Furija

Ponedjeljak, 13. oktobra 2014.
U 5:30 ujutro, dok sam još spavao u mojoj ćeliji u prizemlju odjela F zatvora Korydallos, zajedno s neopravdano zatvorenim drugom i prijateljem M.B., čuo sam kako me netko zove prezimenom. Probudio sam se i vidio dva stražara kako izgovaraju: "Premještaj". Ljutito sam ponovno upitao: "Zašto premještaj?", on je odgovorio "Hitni premještaj", pokazujući mi papir s imenima među kojima jedino moje je bilo napisano olovkom. Još jednom sam shvatio da se rat nastavlja i unutar zatvora. Odveli su me samog u takozvani frižider - "čekaonicu" - bez da znam u koji ću zatvor biti premješten. Četiri sata kasnije zvao me drugi stražar i pokazao mi papir za premještaj u zatvor Nigrita u Serresu. Dali su mi moje osobne stvari, a zatim me pretresli i odveli me u vozilo za premještaj. Krenuo sam za solunsku Agenciju za Premještaj s ostalih 30 zatvorenika. 11 sati kasnije stigao sam u Solun gdje su me uniformirani bijednici iz Agencije za Premještaj čekali i ponovno me podvrgnuli pretresu. Tu sam noć proveo u ćeliji. Ujutro smo krenuli zajedno s drugim zatvorenicima prema zatvoru Nigrita. Čim smo stigli odveli su nas u tzv. frižider, gdje sam ostao još dva sata. Stražari su me najprije pozvali da kontroliraju moje osobne stvari, a zatim da me još jednom pretresu. Zaplijenili su mi 2 džempera, jednu jaknu i jedno nalivpero (smatrajući da može poslužiti kao oružje). Tokom pretresa pokušali su mi nametnuti njihove ponižavajuće metode, tražeći da skinem svu odjeću, a zatim da se "savijem i kašljem". Naravno, susreli su se mojim totalnim odbijanjem, i jasno sam im rekao, podižući ton, da sam anarhist i da neću izvršavati njihove naredbe, koje vrijeđaju moje dostojanstvo. Nakon što su osjetili prvu neugodno zbunjenost, odveli su me u prizemlje odjela C2.
Tokom tog kratkog perioda što sam proveo u zatvoru, zamijetio sam nažalost da na mnogim odjelima većina zatvorenika živi od lijekova, droge i doušništva.
Utorak, 21. oktobar 2014.
Toga su jutra upali u moju ćeliju da izvrše pretres 4 stražara i jedan pandur, dok je jedan pandur u civilu bio vani. Tokom pretresa jedan moj predmet je "slučajno" nestao, dok je ćelija potpuno prevrnuta u potrazi za nečim. Sve je to osnažilo moju mržnju i bijes. Neću prestati da se borim za moja uvjerenja. Bio sam, jesam i biti ću nepokajani anarhist od prakse.
Što se tiče oružja pronađenog u mojem stanu, u Kolonakiju, ono je dio ustaničke ideje koju ja podržavam. Vjerujem u revolucionarno nasilje, u napade na sve oblike moći sada i ovdje. Mojim mislima i djelima želim promicati anarho-individualističku tenziju, i boriti se za dezintegraciju autoritarnog društva sve do uništenja svih zakona i vladajuće civilizacije. Zato prezirem reformizam, mirne prosvjede-pogrebe i lažni pseudo-anarhistički životni stil službene "scene" koji pretvaraju anarhističku borbu u opuštenu pseudo-slobodu (npr. alternativni skvotovi), odvojenu od svakog tipa ustaničkog elementa. Istovremeno, držim se podalje od potrošačkih odnosa od takozvanih kolektiviziranih anarho-shopova, gdje jedino što čine je nuditi alternativnu zabavu i patvorene podvige. Ne postoji anarhistička akcija bez nasilja. Revolucije nisu vođene cvijećem i molitvama. Jedini put je nasilje protiv nasilja autoriteta.

20. oktobra započelo je 2. suđenje protiv Victora Montoye, nakon što je sudac 10. septembra 2014. odlučio da poništi prvu presudu, kojom je drug bio razriješen optužbe za napad na kasarnu u Vizcachas. Odluka je bila donijeta tokom prave antiterorističke histerije, nakon napada u septembru u podzemnoj željeznici.
Ovaj put će suđenje pokušati dostići apsurd, ridikul i najosvetničkije želje Moćnika.
Policija koja je na prvom suđenja izjavila da se radilo o pokušaju ubojstva, sada kaže da se radi samo o manjim ranama. Ministarstvo Unutarnjih Poslova koje ga je u početku optužilo za terorizam, nakon što je takva optužba odbačena izmijenilo je optužbo zakonom o posjedovanju oružja, sada je ponovno odlučilo da ga optuži na temelju antiterorističkog zakona.

31. oktobra donesena je presuda na federalnom suđenju protiv Amelie, Fallon i Carlosa, za krivično djelo nanošenja štete požarom privatnom vlasništvu. Naši drugovi su osuđeni na 7 godina i 6 mjeseci.
Advokati će uložiti žalbu na presudu u roku od idućih 15 dana.
Presuda na lokalnom suđenju protiv napada na javni red i nanošenje štete još nije donijeta.
Solidarnost s Carlosom, Amelie i Fallon!
Sloboda za Fernanda i Abrahama!
Srušimo zidove zatvora!
Sloboda za sve drugove!
Izvor: Anarhistički Crni Križ Meksiko via RadioAzione

Anarhistički Crnog Križ Meksiko javlja da je drug Mario Gonzales ponovno slobodan, od 31. oktobra.
Jedna nakon druge optužbe meksičke države protiv druga urušavale su se, a u međuvremenu Mario je uvijek ostao ustrajan u svojim idejama, bez ijednog koraka nazad.
IZJAVA MARIA GONZALESA O SVOJEM OTPUŠTANJU IZ ZATVORA
Narodima svijeta
Nezavisnim informativnim sredstvima
Svima, onima koji slobodu žele i kojima je oduzeta
Sinoć sam otpušten iz zatvora, zahvaljujući uvijek cijenjenoj solidarnosti zbog koje je zadrhtao dispotizam i malo po malo dosegnuo sam slobodu, premda je još ne možemo okusiti u čitavoj njenoj punoći; taj trenutak ovisi samo o izgradnji dobrostanja u našoj sadašnjosti, i o borbi s narodom prema toj slobodi kojoj toliko stremimo.
Posvećenost, trud, solidarnost, zadovoljstvo što se ne mora više udisati zrak zagađen bijedom i ugnjetavanjem, već zrak ispunjen ljubavlju, poštivanjem, skladom, redom i blagostanjem predstavljaju snagu koja će privesti kraju izrabljivanje čovjeka nad čovjekom, i koja će nas sve osloboditi svih vrsta lanaca i kaveza, koji koče našu sreću.
Sloboda za sve one koje je država zatočila!
Sloboda za Carlosa, Amelie, Fallon, Fernanda i Abrahama, i sve anarhiste i anarhistice zatvorene širom svijeta!
Sloboda za Alvara Sebastiana i za zatvorenika NOTAV!
Sloboda za sve one koji žive u lancima ove brutalne bijede, o nama ovisi ukidanje izrabljivanja i transformacija prema anarhizmu u sadašnjosti.
Anarhija, zdravlje i socijalna revolucija
Mario
...

U svrhu solidarnosti sa zatvorenicima 29. oktobra ove godine izašli smo iz sveučilišta akademije kršćanskog humanizma, oko 15:00, s jasnim ciljem, da napadnemo jednu od kurvinskih institucija koje štite interese buržoazije, kapital i državu. Učinili smo to bacivši brojne zapaljive poklone (molotov), a neki od njih su dostigli unutrašnjost kasarne i zapalili nekoliko vozila.
Ovim djelom želimo solidarizirati s braćom zatvorenom u Meksiku, Grčkoj, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji, Rusiji, Njemačkoj, Čileu i diljem svijeta.
Solidariziramo s Mariom Gonzalesom Garciom, Carlosom Lopezom Marinom (chivo), Fernandom Cortesom i Abrahamom Bercenasom, anarhističkim zatvorenicima u Meksiku, koji su od 1. do 17. oktobra bili u štrajku glađu, pošto je to jedan od konstantnih činova pobune u ćelijama moći, i solidarnosti između zatvorenika anarhističke borbe.
Solidariziramo i s anarhistom zatvorenim u Grčkoj, Antonisom Stamboulosom, također u štrajku glađu od 6. do 11. oktobra, u znak protesta protiv premještaja u zatvor izvan Atene, gdje je izoliran od obitelji. Druga je uhapsila grčka policija 1. oktobra u četvrti Atene, Vyronas. Antiteroristička jedinica odvela ga je u sobu za ispitivanje, gdje su mu prisilno uzeli digitalne otiske prstiju, DNK i pokušali ga slikati, i sve to uz prijetnje i udarce, dok je drug bio u lisicama s rukama na leđima. Nakon sat vremena informirali su ga da je optužen za terorizam.

JUAN I NATALY NA ULICU!
Jedini terorist je država,
a njegov glavni saveznik štampa.
SOCIJALNI RATI SE NASTAVLJA
PROTIV NAPADA DRŽAVE
ANTIAUTORITARNA SOLIDARNOST
NI KRIVI NI NEVINI

Nataly Casanova, Juan Flores i Guillermo Duran uhapšeni su u Santiagu, u Čileu, 18. septembra, optuženi za nekoliko napada, između kojih i u podzemnoj željeznici te na trgovački centar Subcentro Militar.
U jednoj od tih akcija ranjeno je nekoliko civila. U izjavi kojom odgovornost preuzima ZVĆ/Čile, autori djela kažu da su dali obavijest telefonskim putem, prije nego što je djelo počinjeno.
Guillermo je otpušten, na kasacijkom sudu, na noćni pritvor (nakon što žalbeni sud bio pretvorio noćni kućni pritvor u totalni), budući da protiv njega nisu uspjeli sastaviti nikakvu optužbu, osim što se nalazio u društvu s Juanom i Nataly tokom hapšenja. Nataly i dalje ostaje u ženskom zatvoru San Miguel, dok je Juan premješten iz zatvora Impresa 1 u CAS (zatvor visoke sigurnosti), oboje se nalaze u pritvoru.

Dana 31.10.2014. osobe s web-sajta Contra Info objavile su tekst pod naslovom „To Whom May It Concern”, u kojem po enti put, ali sada javno, svoje vlastite frustracije zbog neuspjele izvorne ideje njihovog projekta, svaljuju kako na druga koji uređuje RadioAzione na talijanskom jeziku, tako i na mene, RadioAzione na srpsko-hrvatskom jeziku; vođeni vlastitim kratkovidnim paranojama jedino što im preostaje je upućivanje javnih uvreda, kako bi možda na taj način dostigli prestižno mjesto u svijetu kontra-informacije, kojem po niže iznijetom očito teže, kao da se radi o tržišnom natjecanju, a ne o širenju ideja. Umjesto da se bave sa mnom, odnosno nama, možda bi bilo bolje da ponekad ugase računalo i pogledaju na što anarhizam liči izvan okvira ekrana, jer ja se, odnosno mi, ionako ne bavim/o njima.
Spuštam kulise ravnodušnosti na Contra Info.
Slijedi tekst Contra Info i odgovor RadioAzione.
NADLEŽNIMA [To Whom May It Concern]
...

Izvor: Anarhistička Biblioteka
Kratka razmišljanja individualističke nihilist-anarhistkinje Venone Q.
Uspon Islamske države i užasavajuće slike koje dolaze iz Iraka i Sirije su me šokirale, uznemirile i rastrojile. Kao anarhistkinja, navikla sam da kritikujem Zapad, kapitalizam, prodor Zapadnih trupa u zemlje koje žele da destabilizuju i pretvore u izvor profita za bogate u Evropi i Americi. Ali to što sam anarhistkinja ne čini me imunom na strah ili zgražavanje, i moja odgovornost je da prepoznam ono šta osećam, da to razumem i ako je moguće da preduzmem nešto povodom toga. Nakon niza godina rastućeg islamskog fundamentalizma širom sveta, usled najnovijih dešavanja me podilazi jeza. Kako i ne bi? Nakon vesti o odsecanju glave novinara Džejmsa Folija, smaknućima stotine “nevernika”, silovanjima i porobljavanju na hiljade devojčica i žena, imam osećaj kao da sam isčupana iz ovog vremena i prostora i strpana u srednji vek. Kao osobi sekularnih stremljenja sa Zapada, prizivanja Boga i zverstva počinjena u njegovo ime, meni deluju srednjevekovno. Zar nije svima jasno koliko je apsurdno boriti se u ime Boga i podvrgavati svirepom nasilju one koji “Ga” nazivaju drugačije? Ko ili šta je Bog? Gde je On? Da li On postoji? Kako iko u današnje vreme može da veruje u ovakve besmislice?
Svaki anarhista zna da religija nije samo priča o Bogu, nego i o Moći i pretpostavljam da sam se navikla na određena obrazloženja za zverstva počinjena u potrazi za Moći. Ali možda je moje užasavanje spram Islamske države toliko jako zato jer ne razumem kako neko može sprovoditi tiraniju i zulum u ime Božje pravde.
...

Priča inspirisana životom jedne od upečatljivih figura brazilske popularne kulture – drag kraljicom madam Satan. Boemska četvrt Lapa u Rio de Žaneiru 30-ih godina; svakodnevica i intima Žoaa Fransiska dos Santosa – mangupa, umetnika, robijaša, oca usvojene dece, crnca, siromaha, homoseksualca, kao i kruga njegovih prijatelja, pre nego što je postao Madam Satan, legenda boemskog života Rio de Žaneira.
(Karim Aïnouz, 2002; 105 min)
Četvrtak, 30. oktobar u 19 časova
Infoshop "Furija", Višnjička 76, Beograd
Infoshop Furija