Prigionieri anarchici

yu.radioazione.org prenosi vijest o uhapšenim i optuženim osobama u Čileu, ali trenutno ne iskazuje solidarnost s istima, pošto još nije poznato da li se zaista radi o anarhističkim drugovima.
Danas 23. septembra objavljene su optužbe protiv Nataly, Juana i Guillerma. Optuženi su za podmetanje eksplozivnih naprava u Prvi Komesarijat Karabinjera u Santiagu (11. augusta), u podzemnu željeznicu Los Dominicios (13. jula) i u podzemnu željeznicu Escuela Militar (8. septembra).
Tužitelj Raul Guzman zatražio je pritvor za Nataly Casanova i Juana Floresa, što je sudac Rene Cerda i prihvatio, dok je Guillermu Duranu naložen noćni kućni pritvor. U sva tri slučaja pritvor se odnosi na 10 mjeseci (tokom trajanja istrage).
Pojedinačne optužbe su slijedeće:
JUAN FLORES: optužen za četiri napada terorističke prirode
NATALY CASANOVA: optužena za sudjelovanje u eksploziji u podzemnoj željeznici Los Dominicios
GUILLERMO DURAN: optužen za posjedovanje i izradu eksploziva u svrhu terorističkih napada.
Dokaze koje je protiv Nataly Casanova i Juana Floresa iznio tužitelj Guzman su kartice za plaćenje javnog prijevoza, koje mi pomogle pri "rekonstrukciji" puta na mjestima gjde su se odvili navedeni napadi, za koje su optuženi. Osim toga, još jedan dokaz bila bi video snimka nadzornih kamera podzemne željeznice u Santiagu, koja navodno potvrđuje identitet optuženih. Na koncu, što se tiče pretresa stana u općini La Pintana, tužitelj je potvrdio da je pronađeno 680 grama baruta.
Uzevši u obzir scenarij možemo samo biti solidarni s Juanom Floresom, Nataly Casanova i Guillermom Duranom.
Srušimo zidove svih zatvora!
...

26. septembra 2014. tužitelj je pokušao ishoditi još jedan pritvor za Victora Montoyu. To se desilo nakon što je drug odriješen optužbi za terorizam.
Danas će suci započeti novo suđenje protiv Victora, zbog podmetanje eksplozivne naprave u kasarnu u Vizcachas. Inkvizitorske želje tužitelja iz Južnog Tužiteljstva koncentrirale su se na traženje Victorovog pritvora tokom čitavog trajanja drugog suđenja, koje bi trebalo započeti 6. oktobra 2014.
Ročište će se održati u 9:00 sati na sudu Puento Alto.
Podsjećamo da na sve nedavne sudske odluke neposredno utječe ozračje terora i osvete koje se stvorilo nakon atentata u podzemnoj željeznici, 8. septembra, koji je prouzročio 10 ranjenih.
...

"Zatvori ne služe da bi nas "prilagodili društvu", oni su najnehumanija i najokrutnija kazna; nama zatvorenicima i zatvorenicama nametnuto je da živimo u surovosti jedne apsurdne i nepravedne sredine, koju promiče potpuno truli sistem." - Mario

Nakon jednog apsurdnog suđenja, a zatim i žalbenog procesa koji je umanjio presudu za samo 7 mjeseci, Mariju je početkom augusta priopćeno da je drugi kolegijalni kazneni sud zaprimio žalbu protiv presude na 5 godina, 1 mjesec i 15 dana za kazneno djelo napada na javni mir, zbog kojeg se nalazi u zatvoru već gotovo godinu dana.
Izvor: reporter.indivia.net

Tko je odlučio da prijeđe s riječi na ustanička djela i da to prenese na sva polja života, gdjegod bilo potrebno, najvažnije je da neprekidno razmatra, i taj način ponovno, i ponovno, i ponovno osmišlja ideje, sredstva i strategije borbe. Kako ne bi zapali u pasivne dinamike čiji je ishod u trenutku napada sterilan i kontraproduktivan.
Iz toga proizlazi potreba za vraćanjem na važne teme koje, budući da nisu nešto nepokretno, moramo uvijek dovoditi u pitanje i raspravu.
Zato sam si zadao zadaću da, osobno i skromno, ponovno razmotrim što podrazumijevam pod neformalnošću i ustaničkim anarhizmom – ukratko – u namjeri da oni koji se s tim mogu identificirati, pridonesu raspravi i sa svoje točke gledišta dodaju više dubine i diskusije. A istovremeno želim iznijeti i jednu malu kritiku onim anarhističkim strujama koje su se potrudile da nas tretiraju kao „piromane bez ideja”.
Širom svijeta compañerxs anarhisti/ice i dalje stvaraju konflikte i tenzije protiv složenog aparata dominacije, i dalje nas, koji dijelimo istu borbu, nadahnjuju, nastojeći proširiti i generalizirati konflikt u obliku odlučnog i destruktivnog napada. Napor drugova/arica koji odluče da stave u praksu vlastite projekte utemeljene na dosljednosti između teorije i prakse te prakse i teorije (podrazumijevajući da jedna drugu nadopunjavaju) mora se uzeti u obzir, ne dozvoljavajući da padne u zaborav, već ga treba preispitati, raspraviti na kritičko-konstruktivan način, nastojeći učiti iz rezultata i grešaka, da bi se kasnije prešlo na borbeno polje: socijalni rat. Kako bi bilo jasno da sukob sa svim moćima i autoritetima nije ni ludorija ni ludost, nego stvaran i opipljiv oblik traženja, na definitivan način, naše totalne i definitivne slobode.
Za nas Anarhija nije ideologija (borba koja se temelji na fiksnim idejama koje nam govore kako djelovati), nego način poimanja života i življenja u skladu s našim stajalištima, analizama i kritikama, rođenima iz razmatranja borbi koje odražavaju našu stvarnost, koja stalno iziskuje nove metode, strategije i oblike napada; zato se smatramo ustaničkim anarhistima, organiziranim po neformalnoj logici.
Pod ustaničkim anarhizmom podrazumijevam djelo koje proizlazi iz pojedinca, raskid koji svatko nosi sa sobom, pretvarajući ono što ga okružuje, polazeći od obitelji, društva i politike, koji nas često zadržavaju u ovom društvu-zatvoru, iz kojeg nije baš lako izaći. Na taj način nadilazimo konflikt. Ono što daje identitet ustaničkoj borbi to je upravo njezino nadilaženje iluzija i riječi, ulazeći u klasni konflikt, raskidajući s pasivnim otporom da bi se prešlo u napad, bez čekanja na neku odmazdu, koja bi kasnije mogla opravdati napad; već izvršiti ga sada i ovdje. Neprekidni konflikt nosimo u našoj svakidašnjici, u našim glavama i u našim srcima, nastojeći ga proširiti na kvartove, rajone, naselja i šire; da bi se organizirali – putem baznih nukleusa – s drugim osobama, koje nisu anarhisti ali vode snažne borbe; na primjer, da bi zaustavili vladine projekte koji dovode u rizik njihovu dobrobit i/ili njihove živote. Bitno je da se ustanička borba ne smjesti u minimalnu strukturu „specifične organizacije”, zato što nadilazi ilegalu, kao što sam prije objasnio.

http://iframewidth=560height=315src=//www.youtube.com/embed/-cgRol8xAKUframeborder=0allowfullscreen/iframe
DOWNLOAD VIDEO .flv: Zapaljeno policijsko vozilo
Napomena yu.radioazione: Ova izjava nije objavljena zato jer podržavam klasnu borbu, proletarijat i ostale komunističke pojmove, nije objavljena zato jer podržavam tjedne/dane solidarnosti pošto se solidarnost iskazuje svakodnevno a ne zaokruživanjem datuma na kalendaru kao što nas to uče država i Crkva svojim "Danima" i "Sjećanjima na", niti je objavljena zato jer podržavam ideje navedenih zatvorenika, nego jednostavno kao aktivni primjer izražavanja anarhističke solidarnosti i u Istočnoj Europi, koja se sastoji od djela a ne samo od riječi (često ispisanih na komadu plahte ili dijelu zida, zabilježeni fotografijom i objavljeni metodom društvenih mreža), zato što se ti isti zatočeni anarhisti nalaze iza rešetka ne samo zbog svojih ideja, riječi, već zato, i nadasve, jer su te iste sproveli u djelo.
* * *

Izjava o preuzimanju odgovornosti za napad na policijsko vozilo u Ústí nad Labem
U znak solidarnosti s anarhističkim zatvorenicima širom svijeta u subotu ujutro 30.08.2014. zapalili smo policijsko vozilo parkirano na ulici ispred stanice Truhlářova u Ústí nad Labem. Događaj je postao dio mozaika solidarnih aktivnosti tokom Međunarodnog tjedna solidarnosti s anarhističkim zatvorenicima, od 23. do 30.08.2014.
...

Od ponedjeljka 25.08.2014. zaštitari su počeli ispražnjivati zatvor u Domokosu kako bi ga pretvorili u paklene ćelije visoke sigurnosti Tipa-C, po fašističkom zakonu br.4274/2014. Od ponedjeljka do srijede premjestili su oko 100 zatvorenika u druge zatvore širom zemlje.
Ubrzo nakon što smo dobili informaciju da je započela procedura ispražnjavanja zatvora u Domokosu, pronašli smo odluku ministra pravosuđa, donesenu 1. augusta 2014., kojom nalaže "pretvaranje zatvora Domokos od tipa B u zatvor tipa C". Navedena procedura treba navodno biti dovršena u roku od dva mjeseca nakon objavljivanja fašističkog zakona.
Iz povjerljivih izvora doznajemo da se čitava procedura pražnjenja zatvora Domokos i premještaj svih zatvorenika namijenjenih zatvoru Tipa-C (prvi na redu su zatvorenici osuđeni za oružana revolucionarna djela) treba okončati do kraja septembra. Navedeni fašistički zakon kaže da će zatvorenici biti premješteni u zatvore Tipa-C u roku od 10 dana nakon objavljivanja zakona. Nije slučajnost što takvom brzinom ispražnjuju Domokos (30 do 40 zatvorenika dnevno).
SLOBODA ZA SVE ONE KOJI SU ĆELIJAMA

DRUGOVI S ACT FOR FREEDOM NOW

Izvor: Act For Freedom Now
...

NAORUŽANA NEGACIJA
Prosječnost ubija. Za nas ne postoji srednji pojam. Tkogod kaže da je anarhist suočava se s odlučujućom dilemom da li djelovati ili mirovati i napustiti anarhiju. Zato što anarhija na rubu zakona i s riječima okolišanja nije moguća.
(neobjavljen tekst ZVĆ)
I. Simbolizam u slučajnostima
Nakon gotovo dvije godine treće suđenje države protiv Zavjere Vatrenih Ćelija bliži se kraju. Kazališni spektakl sudnice dostiže svoj vrhunac "svetim" činom obrane.
Simbolizam riječi nije slučajan. U stvari, pravosudna civilizacija smatra oproštaj "svetim" pravom okrivljenika. Podsjeća na ispovijed vjernika svećeniku. To je vrhunac uzvišenja sudske vlasti, prije presude. Od okrivljenika se traži da se klanja svojim sucima (slučajno, u Grčkoj postoji kršćanska slika "Božjeg sina" iznad glava sudaca. Svaka slučajnost se ostavlja na volju pojedinca) i moli za oprost od kaznenih grijeha, za milost ili čak za opravadanje. U jeziku simbolizma uvijek su nam bili draži heretični ikonoklasti od Inkvizicijske pravde. U svijetu realnosti mi smo anarho-nihilisti i nećemo se braniti pred nijednim sucem.
II. Raskrižje sjećanja i negacije
Naš odbijanje obrane pred sucima nije, naravno, izolirani trenutak, već dio ustaničke povijesti anarho-individualista od prakse. Iskustva prethodnih doba približavaju nas drugovima iz prošlosti, Emile Henry, Ravachol, Clement Duval, Marius Jacob, Vaillant, Severino di Giovanni i deseci drugih vječno buntovnih duša.
Tada su ti drugovi koristili suđenje da bi dali glasa ustanku i slomili strah od autoriteta. Njihove "obrane" preokrenule su pojmove "poraza" zatvoreništva i pretvorile u "optužnicu" protiv sudaca, svećenika i vlasti toga doba. Istovremeno, njihov prezirni osmijeh naspram giljotine urezao je neizbrisiv ožiljak negacije i neposluha u svijet pokornosti.
Međutim, povijesna sanktifikacija drugova iz prošlosti bila bi naivna. Osim toga, jedina stvar koja proizlazi iz sanktifikacije je svećenstvo i sljedbenici.
Sada je naše vrijeme i moramo naoštriti naše izazove u sadašnjosti.
Danas ne moramo nužno biti u sudnici da bi naš glas probio zidove zatočeništva. Digitalni tehnološki fašizam, osim nasilne kataklizme prevladavajuće slike i režimske internet propagande, ima pukotine (unatoč naporima vlasti da se potpuno zaštite) koje su "zaražene" anarhističkom riječi i njenim širenjem.

U četvrtak, 6. augusta 2014., drug Gabriel Pombo da Silva je napokon otpušten iz privremene izolacije (u koju je poslan 17. juna u A Lami), kako bi bio premješten u zatvor u Topasu (Salamanca), gdje je stigao u petak, 8. augusta, i nalazi se sam u ćeliji.
Međutim, sva njegova komunikacija je i dalje ograničena (pisma, telefonski pozivi, posjete). Zatvorska uprava posjeduje arsenal mjera za kažnjavanje, maltretiranje i osvetu nad svima koji kao Gabriel, Francisco, Monica i mnogi drugi odbijaju da pognu glave i pokore se. Kao na primjer, uključujući i uzastopne pokušaje prekidanja veza, otežani - a ponekad i nemogući - kontakt s vanjskim svijetom ili neisporuka pisama prijatelja, kao što se već desilo, već samo nakon tri dana njegovog dolaska u Topas.
Ove malene prljave karakteristične igre moći i vlasti uopće ne iznenađuju, one su dio odvratne zatvorske rutine u ucjena za "dobro ponašanje" mrkvom i batinom.
Upravo tako, jer mi znamo i jer ne želimo to prihvatiti, budno ćemo pratiti situaciju naših drugova, i nadasve nastavit ćemo se boriti protiv nemilosrdnog stroja koji nas želi uništiti.
S obje strane zida, uništi ono što nas uništava!
Za slobodu,
Neki anarhisti.
16. august 2014.
Gabrielova adresa:
Gabriel Pombo Da Silva
Topas Prison – Salamanca.
Ctra. N-630, km. 314
37799 Topas (Salamanca) - Španjolska
...

109. ROČIŠTE
Na ovom je ročištu bilo zakazano svjedočenje svjedoka obrane, koje su pozvali neki optuženici koji nisu članovi ZVĆ. Prije nego što je započela procedura drugovi iz ZVĆ pročitali su izjavu u vezi njihovog odbijanja svjedoka obrane.
Navodimo nekoliko dijelova izjave:
"... ovo se suđenje privodi kraju. U ovom trenutku vaša pravosudna kultura dodjeljuje nam pravo da pozovemo svjedoke obrane. Međutim, ta logika da nas neka druga osoba brani, nama predstavlja sakaćenje i viktimizaciju.
Svjesni smo činjenice da se parada svjedoka obrane održava na mnogim suđenjima protiv drugova, a među njima se mogu naći čak predstavnici Ljevice i sveučilišni profesori.
Vrlo često svjedoci obrane u punoj suradnji s okrivljenima izgrađuju humani profil okrivljenih, predstavljajući ih kao "dobre osobe", "inteligentne studente" i "čiste ideologe", kako bi zadobili naklonost sudaca. Čitav taj scenarij nama više naliči na psihoterapiju nego na agresivni stav prema sucima. (...) Zato, mi nismo ni "dobre osobe" ni "inteligentni studenti i "čisti ideolozi", koji su proganjani zbog svojih ideala. Mi smo anarho-nihilisti kojima se sudi zato što svoje ideje sproveli u djela i nisu se nikada nizašto pokajali.
Zato odbijamo da budemo žrtve kojima je potrebna obrana. Za nas je najbolja "obrana" nastavak djelovanja ilegalne ćelije ZVĆ i mreže FAI/IRF.
Zato ne tražimo svjedoke obrane već suučesnike da bi počinili "zločin" anarhije (...)".

U ranim satima, u petak 18. jula, napali smo Nissanovog koncesionara u auto-trgovačkom centru Olympije, poprskali smo tekućinom za kočnice i prerezali gume novim vozilima u prodaji. Učinili smo to u znak solidarnosti sa Amelie, Carlosom i Fallon (poznatim kao 5E3 zatvorenicima).
Njih troje uhapšeno je Mexico Cityju januara 2014. u vezi požarnog napada na zgradu vlade i na Nissanovog koncesionara u centru grada. Bilo njih troje nevino ili krivo, mi znamo da oni žele svijet bez vlasti, svijet u kojem anarhija ima mogućnost da raste, u kojem su naši neprijatelji primorani se suočiti s neprekidnim napadima. Mi znamo da su Amelie, Carlos i Fallon hrabri pojedinci koji će znati podnijeti štogod ikoja državna snaga odabere da sruči na njih. Nadahnuti smo njihovom snagom, međusobnom podrškom, željom za svijetom bez zatvora i kapitala.
Napali smo navedenog koncesionara da bi naši drugovi znali kako nisu sami, da unatoč njihovom zatvaranju anarhistička borba se i dalje nastavlja. Nadamo se da ćemo vidjeti još počinjenih akcija kao što je ova.
Sjetite se, Jednostavno Je Napasti!
P.S. - Po službenim medijima (link niže) razbijeni su i prozori koncesionara. Mada bi željeli uzeti zasluge i za to djelo, zaista ne znamo kako se to desilo, jer smo koristili samo tekućinu za kočnice i noževe. Možda se koncesionar nada da će izvuči više novca iz ove situacije? Kao što svi znamo kapitalisti su paraziti. Ako je pak neki drugi vandal bio te noći tamo - skidamo kapu!
http://www.komonews.com/news/local/Vandals-damage-23-vehicles-at-Olympia-Nissan-dealership-267730771.html
...

Kao što znate 16. jula, tokom slučajne kontrole, Nikoz Maziotis je uhapšen nakon što je vatrenim oružjem ranjen u ruku. Od samom početka buržoaska štampa pokušala je predstaviti druga kao "društvenu prijetnju" i omalovažiti političko djelovanje Revolucionarne Borbe. Nikos Maziotis je u stvari branio vlastiti život i svoju slobodu s pištoljem u ruci.
Mediji i policija pokušali su prikazati manipuliranu verziju događaja u kojoj je Nikos Maziotis nasumice pucao dovodeći u opasnost živote prolaznika, što je daleko od istine. Odmah nakon toga započele su intenzivne istrage i pretražen je dom drugova, te je organiziran lov na Polu Roupu koja je pobjegla.
Zdravstveno stanje Nikosa Maziotisa je izvan opasnosti i polovicom septembra će znati da li je potrebno da se još jednom podvrgne operaciji ruke. Iscrpljen je od operativnog zahvata i uzima jake lijekove zbog rizika od infekcije.
Nakon kratkog boravka u bolnici Evangelismom premješten je u zatvorsku bolnicu u Korydallos (Atena), a zatim, čisto osvetnički, premješten u solunski zatvor Diavata, gdje ne postoji potrebna infrastruktura za nadgledanje njegovog zdravstvenog stanja, a komunikacija je otežana.
Unatoč svemu on je i dalje dobro raspoložen i vrlo visokog moralnog stanja.
Ne priznaje policijsku i pravosudnu vlast te im se zato nije ispričao. Rekao je samo da je revolucionar i da se članovi Revolucionarne Borbe ne ispričavaju državnim psima.
Njegovo prisustvo i razmišljanje bit će podrška oružanom revolucionarnom djelovanju, a nadasve Revolucionarnoj Borbi. Potvrđuje da je njega i Polu Roupu samo nastavak borbe naveo na bijeg i život u ilegali.
Od dana njegovog uhićenja bilo je brojnih trenutaka solidarnosti i kontrainformacije vezane za događaj, a napori se nastavljaju.
Općenito za august ćemo dati prioritet zdravstvenom stanju i pokušat ćemo ga vratiti u Korydallos.
...

Putem telefonskog poziva obaviješteni smo da je anarhistički drug Nikos Maziotis premješten u zatvor Diavata.

Premještaj ranjen druga, kojemu je potreban niz pretraga i operacija, je jasan osvetnički čin države.

NE DIRAJTE BORCE
Izvor: RadioAzione

Ovaj je tjedan anarhistički borac, talac španjolske države, Gabriel Pombo da Silva, uspio poslati iz zatvora u kojem je zatvoren nekoliko informacija. Gabriel nas informira da se još nalazi u zatvoru A Lama i rečeno mu je da je upravitelj zatvora produžio njegovu izolaciju na još mjesec dana. Dakle, ne zna se kada će drug biti premješten u zatvor Topas, u Salamanci.
Prethodno je bilo rečeno da je donijeta nova odluka u vezi Gabrielovog slučaja (njegov premještaj iz usranih uvjeta u A Lami), ali to nije sva istina, zato jer ćemo znati što se zbiva kada će se zatvorski premještaj zaista ostvariti, a djelomične informacije često znaju biti pogrešne.
Korigiramo informaciju objavljujući ovo pojašnjenje i objašnjavajući da se Gabriel za sada još nalazi u A Lami i još u izolaciji. Očekujemo više vijesti, a kada stvari budu sigurne (s potpunim informacijama) tekst će biti napisan i objavljen.
Solidarnost s Gabrielom - Neprijateljstvo se nastavlja!
...

U ponedjeljak 14. jula 2014. grupa maskiranih osoba podigla je barikade ispred ex-Pedagogico, između ulica Macul i Grecia.
u 13:30 kamenje, boja i molotovi prekinuli su gradsku svakodnevnicu u znak solidarnosti sa drugaricom Tamarom Sol u očekivanju suđenja, i drugovima Juan Ready, Freddy Fuentevilla i Marcelo Villarroel nedavno osuđenih.
Osim toga sjetili smo se i na Marca Cuadra, radnika koji se 2. juna zapalio prosvjedujući protiv bijednih uvjeta preživljavanja svog posla.
Nakon dolaska pandura sukobi su se nastavili unutar fakulteta, ali nijedan drug nije uhapšen.
Izvor: RadioAzione

http://yu.radioazione.org/wp-content/uploads/2014/07/paloma2.jpg
22. jula 2014. odlučili smo učinit malu gestu propagande ispred Metro Rondizzoni, kraj zatvora maksimalne sigurnosti i zatvorske bolnice, kao neposredan odgovor na situaciju koju je proživio drug Marcelo Villarroel.
Podsjećamo da je Marcela demokratska inkvizicija osudila na 14 godina zatvora zbog dvije pljačke banke. Ubrzo nakon presude drug je imao zdravstvenih problema koji su ga primorali na premještaj, uz ogroman broj policijskih, represivnih snaga.
Šaljemo snage našem drugu.
Bilo kakvo pogoršanje zdravstvenog stanja naših drugova bit će pod izravnom odgovornošću tamničara...
Marcelo, Freddy, Juan, Carlos i svi revolucionarni zatvorenici slobodni!
TEKST LETKA:
Marcelo Villarroel, aktivan anikapitalistički drug, sudjelovao je u otporu i oružanoj ofenzivi protiv diktature i demokracije bogatih.

Prije dvadeset i pet dana drug Marcelo Villaroel Sepulveda, zatvoren na odjelu H Sjever zatvora maksimalne sigurnosti, počeo je patiti od srčanih problema koji su se pogoršali posljednjih dana i postali vrlo kritični prethodne nedjelje popodne-navečer, zbog čega je premješten u bolnicu zatvora Ex Peniteciaria, odakle je hitno prebačen u Ex Posta Central, pod strogim nadzorom i bez ikakve izravne obavijesti njegovoj obitelji.
Naravno, u operaciji je sudjelovalo barem 50 pandura - iz specijalnog zatvorskog osoblja za visokorizične premještaje (TAR), iz specijalne jedinice GOPE te podrške zrakoplovne brigade.
Paradoksalno, isti helikopteri letjeli su oko zatvora i doma obitelji, što je navelo obitelj da shvati kako se nešto ozbiljno zbiva.
Usred takve procedure i nakon što je bio pod opservacijom zbog opasnog zdravstvenog stanja, odlučen je premještaj u bolnicu San Borja Arriarran, u prvim jutarnjim satima, za daljnje pretrage koje bi mogle objasniti što je prouzročilo srčani udar i pokušati ga stabilizirati.
U tim trenucima jedinu informaciju o drugu saznali smo iz službene štampe, ista koja je uperila prstom na drugove i bila aktivna protiv njih od momenta kada su proglašeni glavnim krivcima za Slučaj Security.
Žandarmerija nije dala nikakve informacije njegovoj obitelji, pod izlikom da su se plašili mogućeg bijega.
Drug se sada vratio u zatvorsku bolnicu, nakon što su liječnici stabilizirali njegovo stanje. Pri povratku u zatvor bit će podvrgnut pregledima vanjskog kardiologa jedan sat dnevno, budući da u zatvorskoj bolnici ne postoje ni tehnološka ni medicinska sredstva za takve situacije.
Drug je sada dobro raspoložen i očekuju se daljnje vijesti...
...

Rim, 18. jula 2014.
Anarhistički drugovi Gianluca Iacovacci i Adriano Antonacci osuđeni su, na prvostupanjskom sudu po skraćenom postupku, na 6 godina prvi te na 3 godine i 8 mjeseci drugi, za niz sabotaža i napada na ENI, ENEL i banke, na području Castelli Romani između 2010. i 2013. Proglašeni su krivima za kazneno djelo udruživanja u svrhu međunarodnog terorizma. Gianluca je preuzeo odgovornost za dio napada potpisanih FAI, u toku suđenja odbio je obranu advokata, a obojica su odbila prisustvovati suđenju putem videokonferencije.
Gianluca Iacovacci
CC di Alessandria
Via Casale 50/A
15122 San Michele (AL) - Italija
Adriano Antonacci
CC di Ferrara
Via Arginone 327
44122 Ferrara - Italija
Izvor: CroceNera

17. jula 2014. zatvorski sud Koridallos proglasio je anarhiste Grigorisa Sarafoudisa i Giannisa Naxakisa "krivima" za pljačku u Pyrgetu, "Krivima", zato što su anarhisti!
Javni tužitelja: u optužbama za slučaj pljačke u Pyrgetu, Larissas, prešao je svaku granicu i odbacio svako pretvaranje teror-suđenja u Koridalosu. Mada je priznao da tokom ročišta nije bilo dokaza za krivicu optuženih, Grigorisa Sarafoudisa i Giannisas Naxakisa, ipak krivnja je sadržana u optužnici "Ne možete zanemariti činjenicu da su okrivljeni povezani s antiautoritarnim, anarhističkim pokretom!"
Presuda: ZA ANARHISTIČKE BORBE GRIGORISA SARAFOUDISA I GIANNISA NAXAKISA 16 godina zatvora.
TEROR-SUĐENJE je odbilo zahtjev olakotnih okolnosti za Grigorisa Sarafoudisa i donijelo istu presudu kao i za Giannisa Naxakisa, kako slijedi:
- 10 godina za pljačku
- šest godina za sudjelovanje u terorističkoj organizaciji (ZVĆ)
- 5 godina za krađu vozila - 2 godine za posjedovanje oružja.
Sveukupno 16 godina zatvora za svakoga.
...

4. jula nastavilo se teror-suđenje u Koridallosu za pljačku u Velvedu, čitanjem dokumenata optužbe, procedura koja je započela na prethodnom ročištu. Prije toga održana su dva ročišta, na kojima su kao svjedoci ispitani panduri iz [motorizirane, nap.prev.] jedinice DIAS i panduri iz pandurskog vozila kojim su uhapšeni drugovi G.Mihailidis, N.Romanos i A.D.Bourzoukos. Svi svjedoci su, kako bi zataškali mučenja u policijskoj stanici Veria, izjavili da je došlo sukoba pri hapšenju drugova te da se su ovi ozlijedili zbog pružanja otpora.
Advokati obrane su dokazali da su njihove izjave lažne i neutemeljene, jer da su drugovi željeli pružiti otpor pri hapšenju mogli su upotrijebiti svoje oružje a ne ruke.
Glavni sudac ovog teror-suđenja, A.Potamianos pokušao je započeti s čitanjem izvješća Laboratorija za vještačenje iz Uprave za forenzičarske istrage, u vezi istrage nad DNK, koji je na protuzakonit način uzet optuženim drugovima. Advokat obrane A.Paparousou zatražio je da se izvješća ne čitaju zato što se njegov klijent A.D.Bourzoukos nalazi u zatvorskoj "bolnici", i zato što su izvješća nepotpuna, jer nisu popraćena svim dokumentima opisanim u proceduri. Zato se suđenje ne bi trebalo osloniti na ta izvješća. Zatražila je i da budu pročitani svi dokumenti i da se nove odredbe uključene u novi zakon o zatvorima još ne primjenjuju. Advokat obrane Sp.Fitrakis također je zatražio da budu pročitani svi dokumenti, kao što su navedeni u optužnici, a i drug A.Dalios je zatražio istu stvar. Čime je započelo čitanje dokumenata, a prvi se odnosio na izvješće o istrazi u domu osobe koja nema nikakve veze sa slučajem kojem se sudi. Započeo je dijalog između advokata A.Paparousoua, Sp.Fitrakisa i glavnog suca teror-suđenja. Objasnili su da se izvješće ne odnosi na stan u kojem je njen klijent živio, nego na drugi stan, osobe koja nema nikakve veze s ovim slučajem, i da je to stavljeno u optužnicu kako bi se stvorilo političko ozračje.

Prizivni sud u Genovi potvrdio je u potpunosti presudu prvostupanjskog suda Alfredu Cospitu i Nicoli Gaiu.
Podsjećamo da su na prvostupanjskom suđenju, po skraćenom postupku, dva druga preuzela odgovornost, putem svojih tekstova, za ranjavanje izvršnog direktora poduzeća Ansaldo Nucleare, Roberta Adinolfija.
Alfredo i Nicola su preuzeli odgovornost za ranjavanje Adinolfija, ali isti taj bijednik, koji pri svakom metku u koljeno urliče "Prokletnici, znam tko vas šalje", nije nikada preuzeo odgovornost za smrti koji je svakodnevno prouzročio putem tumora izazvanih nuklearnom energijom koju toliko obožava. Nije nikada preuzeo odgovornost za napad u Fukushimi, već i dalje tvrdi da je razlog nesreće u Fukushimi budućnost.
Stoga se zaista nadamo da će ta "njegova" budućnost pokopati samo njega pod radioaktivnom kišom, i da će ga polako izjedati dok mu sa lica ne nestane onaj jebeni osmijeh kojim se osmjehuje čak i s invalidskih kolica.
Suučesništvo i Solidarnost s Alfredom i Nicolom!
RadioAzione

...

U petak 4. jula donesena je definitivna odluka da će Monici Caballero i Franciscu Solaru biti suđeno za terorizam. Po riječima suca, policije i štampe, koji u ovom slučaju rade rame uz rame, dvoje drugova je "povezano s FAI/FRI, terorističkom organizacijom međunarodne naravi, utemeljenoj na anarhističkoj ustaničkoj ideologiji."
Naravno, navedeni akronima, koji nema nikakve veze s izjavom o preuzimanju odgovornosti, koristi se kao opravdanje za suđenje za terorizam, budući da je EU stavila taj akronim na popis terorističkih organizacija.
Po riječima iste štampe te sudskih i policijskih spisa "unutar iste organizacije [FAI/FRI] oboje najvjerojatnije pripadaju Grupos Anarquistas Coordinados (GAC) “.
Štampa, a u nekim slučajevima i "alternativna" štampa, stalno dovodi navedenu koordinaciju u vezu sa FAI/FRI, mada se radi samo o policijskoj maštariji.
"Neovisna nadstruktura nasilnih grupa u stilu islamskog džihada", napisao je list Periódico de Aragón.

S RIJEČI... NA DJELA!

ZATO ŠTO SE DOSTOJANSTVO NE MOŽE IZBRISATI,
I SOLIDARNOST ĆE SRUŠITI ZIDOVE
MRAČNIH ZATVORA!

TAMARA SOL NA ULICU!

ŠIROM SVIJETA UZ TEBE SMO, SOL!

Izvor: Publicacion Refractario

Ratni zatvorenici NA ULICU!
Protiv potkazivanja, mučenja i izolacije
ANARHISTIČKA solidarnost!
SNAGE I HRABROSTI, DRUGARICE TAMARA SOL!!!
SNAGE I HRABROSTI, DRUŽE GABRIEL POMBO DA SILVA!!!
6 MJESECI OD SMRTI DRUGA SEBASTIANA OVERSLUIJA!!!
2 GODINE OD ZATVARANJA DRUGA HENRYJA ZEGARRUNDA!!!
5 GODINA OD SMRTI DRUGA MAURICIA MORALESA!!!

Ove hladne i kišne noći odlučili smo da poremetimo gradsku monotoniju, odlučili smo da izađemo i podijelimo na daljinu toplinu koja izlazi iz našeg crnog srca i koja nas spaja.
Nijedan pali, zatvoreni i mučeni drug nije zaboravljen, s velikim ili malim djelima, kao što je ovo, rušimo zapreke i iščezavamo u daljini kao zvijezde sakrivene ispod teških oblaka u ovoj hladnoj noći, postajući nevidljivi pasivnim očima građana. Naši su drugovi uvijek prisutni u svakome od nas: neukroćeni i divlji slobodnog srca.
Svako iskreno djelo koje želi prekinuti izolaciju je istovremeno i napad na sve one koje žele urušiti naše snove. Zato koristimo priliku da pošaljemo topli zagrljaj, ogroman i poticajan, drugarici Tamari Sol Vergara, zbog tvoje snage i uvjerenja ratnice, kao i njenoj obitelji koju su nedavno odvratni tamničari šikanirali, zlorabeći svoju moć.
Drugu Gabrielu Pombo da Silvi koji je nedavno stavljen u izolaciju i koji nakon toliko godina i dalje čvrsto drži svoje dostojanstvo.
Želimo poslati i naše ohrabrenje brazilskim drugovima, vama koji dan za danom pružate otpor i niste ostali nijemi tokom Svjetskog Kupa, i koji se odupirete velikoj represiji, deložacijama i ubojstvima koje sprovode represivne snage države. Još se jednom kriminalizaciju nastoji pritajiti cirkusom nogometa, pokušavajući natjecanjem odvratiti pažnju od pravih problema s kojima se moramo svakodnevno suočavati na različitim područjima teritorija; naše ohrabrenje i suučesništvo hrabrim domorodačkim i ne-domorodačkim ratnicima koji se sukobljavaju licem u lice sa moći.
Podsjećamo i da su protekle dvije godine od progona slobodarskog anarhističkog pokreta u bolivijskoj državi, a dvije godine nisu izolirane i neosporno je preispitati činjenice i postupke mnogih na tim prostorima.
Kroz ove dvije godine prisustvovali smo različitim postupcima i zato smo nastavili jačati našu borbu. Mislimo da vrijedi sjetiti se kukavičnih postupaka mnogih likova iz tog kraja (o kojima se može čitati u izjavama istih i u izjavama koje su same organizacije i pojedinci objavili; savjetujemo tekst koji su objavili drugovi iz tog kraja "između ruševina i Fantomasa"), koje navodimo:
- Platformisti iz O.A.R.S.-a i Red Verde, posebice: Renatto Vicentti, Victor Hugo Gironda, optuženi i uhapšeni 29. maja, i koji su odmah odlučili surađivati sa represivnim snagama pružajući im imena, adrese i ostalo. Nadodajemo i da su te dvije osobe prve otpuštene u kućni pritvor (ako se tako uopće može zvati), a zatim na slobodu. Bez ijednog ročišta.

Na rimskom sudu je 4. jula održano drugo ročište sudskog procesa protiv Adriana i Gianluke.
Iako se suđenje odvija iza zatvorenih vrata nekoliko solidarnih je uspjelo ući u sudnicu, iskoristivši trenutak odsutnosti kontrole, zbog svih ceremonijalnih formalnosti koje obilježavaju početnu fazu ročišta. Izrazili su bijes protiv procesa koji se odvija u potpunoj odsutnosti okrivljenika. Međutim, već nakon par minuta prisutni karabinjeri su ih izbacili iz sudnice, dok sudac, izgleda, nije ni obratio pažnju na događaj.
Podsjećamo da je sudac D'Alessandro, prihvaćenjem zahtjeva tužitelja, odredio da se proces odvija putem videokonferencije; Gianluca i Adriano nisu stoga željeli sudjelovati u opresivnoj farsi te odbili prisustvovati putem ekrana.
Javni tužitelj Minisci, nažalost drugovima i drugaricama poznat po svojoj ulozi tužitelja i u procesu za događaje 15.oktobra, tokom čitanja optužnice je u nastojanju da potkrijepi optužbe po čl. 270 i 270bis [subverzivno udruženje u svrhu terorizma, i međunarodnog, i rušenja demokratskog pokreta, nap.prev.] naveo i nešto što se desilo izvan Italije, vjerojatno da bi izgradio neko fantomatsko subverzivno međunarodno udruženje. Svoj delirij je okončao tražeći 8 godina zatvora za Adriana i 9 godina za Gianlucu.
Slijedeće ročište zakazano je za 18. juli, na kojem će se održati rasprava obrane i vjerojatno izreći presuda.
Ponovno iskazujemo našu solidarnost okrivljenim drugovima i pozivamo da ne skrećemo pažnju s novog instrumenta, videokonferencije, čije korištenje zakon o kaznenom postupku predviđa samo u izvanrednim slučajevima, mada se već redovito koristi, npr., na Nadzornom sudu u Rimu.
Nemojmo dozvoliti da se šutke prijeđe preko još jednog pokušaja strože izolacije drugova i drugarica od njihovih voljenih i borbenih konteksta!
Rete Evasioni
...

U noći sa 23. na 24. juna u ulici Auger, u pariškom predgrađu Pantin (93) zapaljen je kamion tvrtke Bouygues, dobro poznatog graditelja zatvora.
Solidarni pozdravi anarhistima Carlosu, Amelie i Fallon u meksičkom zatvoru (te Mariju i Felicity u bijegu).
Zapalimo zatvore, s njihovim graditeljima!
Izvor: Act For Freedom Now