Hag [Nizozemska]: Zabrana kretanja kvartom u širem kontekstu represije

3. augusta je nekoliko anarhista iz Haga, Nizozemska, i jedan izvan grada, dobilo pismo gradonačelnika Van Aartsena u namjeri da nametne dvomjesečnu zabranu pristupa Schilderswijku, radničkoj i imigrantskoj četvrti u središtu grada. Gradonačelnik želi iskoristit takozvani „Nogometni zakon” koji je sada po prvi puta upotrijebljen protiv političkih aktivista. U posljednje vrijeme su anarhisti u Hagu suočeni s mnogo represije, od koje većina dolazi iz gradonačelnikovog ureda.

50.000 eura štete zatraženo za deložaciju De Vloeka

9. septembra 2015, tokom deložacije društvenog centra De Vloek, skvotiranog prije 13 godina, uhapšeno je 10 osoba. Petero njih je zadržano u dvotjednom pritvoru nakon što su optuženi da su počinili nasilje nad policijom. Nekoliko mjeseci nakon otpuštanja tih desetoro tada uhapšenih osoba dobilo je pismo od gradonačelnika Haga u kojem se traži 50.000 eura za štetu. Nakon dubljeg ispitivanja tog speficičnog zatraženog iznosa bilo je očito da se uveliko temelji na troškovima koji nemaju nikakve veze s deložacijom: otklanjanje kontejnera ispunjenih šljunkom koji su navodno upotrijebljeni kao barikade, čuvanje terena nakon deložacije (De Vloek je srušen odmah nakon deložacije) i čišćenje boje od boja-bombi s ulica (ulica nije čak ni počišćena nego popločena tjedan dana nakon deložacije u skladu s planiranim održavanjem).

Ta ogromna cifra nije plaćena, zbog čega je pokrenuta sudska parnica koja je još u toku. Zahtjevi za tako visoku naknadu štete nisu baš česti, ali nije ni nešto sasvim novo. Ranije je nakon deložacije Ubice, skvota u Utrechtu, zatražen vrtoglavi iznos za nadoknadu štete.

Kazna protiv osoba koje pružaju otpor ne izvršava se samo putem zatvora, nego pokušavaju „krivce” uvući u financijsku propast. U tom slučaju kažnjavaje osoba koje pružaju otpor postaje istovremeno i katalizator: VVD, politička stranka Van Aartsena, zahtjeva od gradskog vijeća da zatraži potpunu „štetu”.

Zatvaranje Autonomnog Centra

No, gradonačelnik se nije zaustavio na traženju oštete za deložaciju De Vloeka. I Autonomni Centar (AC) je također trebao platiti. AC je deložiran sa svoje lokacije u četvrti Bezuidenhout nakon više od pet godina. Nakon čega su skvotirane tri zgrade u Harstenhoekwegu kako bi AC nastavio svoje aktivnosti.

Gradonačelnik je pokušavo spletkariti oko deložacije s vlasnikom jedne od zgrada zbog navodne opasnosti od azbesta. Nakon toga je uslijedila sudska parnica koju je gradonačelnik izgubio i deložacija zgrade nije dozvoljena. Nekoliko mjeseci kasnije stiglo je pismo koje kaže da gradonačelnik namjerava zatvoriti zgradu u kojoj se nalazi AC zato što se u njoj nalazi ilealni kafe.

To su načini na koje je gradonačelnik pokušao zatvoriti mjesta koja su strukturalno bitna anarhističkom pokretu. Procedura za zatvaranje AC-a je još u toku.

Ustanak u Schilderwijku

Kad je policija ugušila Mitcha Henriqueza u 2015., na tisuće osoba u Schilderwijku je ustalo protiv policije i države. Na stotine osoba napalo je policijsku stanicu i četiri su se noći vodili sukobi s policijom. Ustanak je bio očekivana reakcija na posljednje policijsko ubojstvo i na godine rasističke policijske brutalnosti u četvrti.

Godinama su anarhisti i antifašisti poduzimali akcije protiv rasističke policijske brutalnosti u kvartu, što predstavlja trn u oku gradonačelnika. Nekoliko je organizacija iz kvarta pokušavalo riješiti problem policijske brutalnosti, ali sve su te grupe surađivale s policijom i gradskim vlastima, ili su im se željeli pridružiti za stolom. Antifašisti i anarhisti su uvijek beskompromisni u borbi protiv policije i njihovog nasilničkog djelovanja, i neće surađivati s policijom ili s gradskim vlastima. Gradonačelnik i policija posvetili su brdo vremena pokušaju slamanja veze između anarhista i četvrti, te njihovih prosvjeda. Policajci su čak otišli u centre zajednica dijeliti letke kako bi zastrašili ljude da ne surađuju s antifašistima i anarhistima, jer inače bi moglo doći do posljedica po njih. Poslani su i da skinu plakate, dok je gradonačelnik zabranio prosvjede. Tokom i prije prosvjeda policajci su mlade osobe držali podalje uz zastrašivanja.

Međutim, sve to nije donijelo željene rezultate. Mnogi su stanovnici četvrti bili prisutni na nekoliko prosvjeda, a nakon ubojstva Mitcha Henriqueza čitav se kvart masovno pobunio. Nakon toga je gradonačelnik, u svezi s policijom, pokušao prebaciti krivicu na anarhiste, koristeći ih kao žrtvene jarce dok je nastojao slomiti solidarnost u kvartu. Taj se lov na vještice protiv anarhista nastavio do kraja aprila, kada je jedan anarhist uhapšen u Schilderwijku pod sumnjom da je širio Anarhističke Novine s tekstom o ustanku u Schilderwijku. Drug je zadržan na nekoliko dana u policijskoj stanici i optužen za poticanje pobune protiv vlasti. Kasnije je zatražen pritvor od osam sedmica, koji je odbačen. Ministarstvo unutarnjih poslova uložilo je žalbu.

Osim navedenih primjera, anarhisti i antifašisti u Hagu mogu očekivati strukturalnu „posebnu” pažnju od strane policije i gradonačelnika. Prosvjedi su zabranjeni, pojedini anarhisti se zaplašuju na ulicama, bilo je čak policijskih pokušaja da steknu doušnike, a aktivnosti u koje su anarhisti uključeni mogu očekivati masovno policijsko prisustvo.

Birokratska represija

Osim tradicionalnih oblika represije, kao što su pretresi, hapšenja i zatvorske kazne, prema kojima je prisutno mnogo mržnje u anarhističkom pokretu, u posljednje se vrijeme represija manifestirala na suptilniji način, birokratski i administrativan. Što je čini apstraktnijom i manje podložnoj solidarnosti. Dok su zidovi represije jasno vidljivi u slučaju drugova u zatvoru, u ovom obliku represije osoba bude uhvaćena u mrežu beskrajnih parnica i žalbi. U slučaju zabrane pristupa području nastoje slomiti aktivno područje borbe zabranjujući određenim osobama ulazak u četvrt, gdje je prisutna društvena borba i gdje su se zajedno vodile.

Mi nismo žrtve

Ne očekujemo da će se represija zaustaviti na tome. Gradonačelnik i policija će se, naravno, držati zacrtanog smjera. Ali ne osjećamo si ni u kom slučaju kao žrtve represije. Policija i gradonačelnik neka za sebe odluče ako žele izbaciti grupu anarhista. Represija nas neće pretvoriti u sjedeće patke i apatične žrtve. Za svaki udarac nanijet jednom od nas, uzvratit ćemo udarac. To nas samo čini odlučnijima da nastavimo borbu za neuvjetnu slobodu. Zato što nemamo što izgubiti, samo dobiti, jer smo kao korov koji nastavlja rasti između cigli zagušljivog grada, jer njihovo vrijeme je prošlo i dolazi vrijeme anarhije, i nijedan nas policajac ili gradonačelnik neće zaustaviti!

Naša borba za slobodu je jača od represije!

Neki Anarhisti iz Haga